Ni dieu - ni mètre. Anarhične primjedbe o teoriji svijesti i spoznaje
Ova knjiga govori o đavlu i o dragom Bogu. Ona pokušava pokazati da dragi Bog nije tako drag i da đavao nije tako zao kako smo mi od istočnog grijeha skloni pretpostavljati. Na nju su me potaknuli Paul Feyerabend i Dieter Henrich, svaki na svoj način. Njima dvojici dugujem više nego što se možda vidi iz teksta. Drugi paragraf prerađena je i vrlo skraćena verzija moje disertacije, koju je 1971. pod naslovom ‘O osnovama pristupa vlastitoj i tuđoj svijesti, posebno svijesti autohtonih naroda’ prihvatio Filozofsko-povijesni fakultet Sveučilišta Heidelberg.
više...
Razmatranja o ubojstvu Gérarda Lebovicija
Guyja Deborda, osnivača Situacionističke internacionale i autora Društva spektakla, više nije potrebno predstavljati; njegova reputacija teoretičara, i to – prema Debordovom vlastitom mišljenju – „jednog od najboljih“, sustavno je rasla kroz protekla desetljeća, a autorovoj posthumnoj kanonizaciji svjedoči i Gallimardovo izdanje njegovih sabranih djela iz 2006. Ostaje, naravno, pitanje bi li Debord taj proces ocijenio kao dokaz da mu je povijest dala za pravo ili kao spektakularnu aproprijaciju potpomognutu interesima akademskih konformista.
više...
Pariška komuna i pojam države
Mihail Aleksandrovič Bakunjin ruski anarhist rođen je 1814. u Prjamuhinu, a umro 1876. u Bernu. Na studiju u Moskvi bio je u kružoku N. V. Stankeviča. Upoznavši se još u Rusiji s njemačkom idealističkom filozofijom, otišao je u Njemačku gdje se pod utjecajem lijevih hegelovaca formiraju njegovi politički pogledi. Godine 1844. ruski Senat ga je zbog njegovih političkih pogleda osudio na robiju u Sibiru. Pred njemačkom policijom Bakunjin se sklanja u Švicarsku, zatim odlazi u Pariz i tamo se upoznaje s Proudhonom i Marxom.
više...
Opsjednuti
Roman Opsjednuti Witold Gombrowicz je pod pseudonimom Z. Nawieski istodobno pisao i objavljivao u varšavskom predratnom večernjem dnevniku Kurier Czerwony i u dnevniku Express Poranny. Riječ je o novinama koje su bile silno popularne u ondašnjoj Poljskoj, a resilo ih je senzacionalističko pisanje o velikim skandalima, aferama, modi i kriminalu. Gombrowicz se, nakon uspjeha romanesknog prvijenca Ferdydurke iz 1937., kojim je postao perjanica avangarde, odlučio na radikalan zaokret i (za izdašan honorar) napisati popularan roman za široke mase.
više...
Dugi ženski marš
Položaj radnica i ženski aktivizam u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova
više...
Pandemija kao simptom
Krajem 2019. godine u kineskom gradu Wuhanu pojavio se novi virus, koji će biti nazvan SARS-CoV-2 ili, popularno, koronavirus, a koji izaziva bolest nazvanu COVID-19. Virus se uskoro proširio svijetom, tako da je početkom ožujka 2020.
više...
Poziv na socijalizam
Stigla je revolucija kakvu nisam predvidio. Stigao je rat koji sam predvidio; i u njemu sam tada već rano vidio kako se nezadrživo pripremaju slom i revolucija.
više...
Umjetnost, zabava i propaganda pod slobodarskim znakom (Španjolska, 1936.-1939.)
„Anarhistička revolucija iz 1936. jedan od najneobičnijih i najviše preobražavajućih, najviše utopijskih i najtragičnijih događaja u povijesti Španjolske (i svijeta). Ona je kao Francuska revolucija, Pariška komuna ili ruska revolucija, ali je istovremeno različita. A ta 'razlika' je ono što se u ovoj knjizi čitatelju detaljno objašnjava i primjenjuje na industriju zabave.
više...
H2O i vode zaborava
Filozof i društveni analitičar, Ivan Illich, jedan od najutjecajnijih mislilaca druge polovice dvadesetoga stoljeća, usmjerava svoju pažnju na vodu, na „tvar“ čistosti i kreativnu snagu imaginacije bez koje bi život bio nezamisliv. Bavi se dvojnom naravi vode, i kao životodajnom materijalnom supstancijom i kao izvorom oblika, na čemu se zasnivaju temeljni mitovi i kulturne manifestacije: voda kao sredstvo pročišćenja, voda kao kućna potreba i voda kao vjerska i duhovna sila.
više...
Država
Mnogo je toga napisano o prirodi države i o pitanju njezina porijekla i razvoja. Ovaj je ogled dodatak tim radovima s nadom da je riječ o konstruktivnom prinosu. Ako je ovaj ogled po bilo čemu jedinstven, jedinstven je po tome što ovisi o dvama glavnim pravcima. Jedan su pravac empirijske antropološke i arheološke činjenice, a drugi pravac je anarhistička teorija koju treba sagledati kao poseban izraz općenitije teorije sukoba. Vjerujem da antropološki podaci potkrepljuju anarhističku teoriju o vlasti (vladi).
više...